Proučite utjecaj prehrane majke na dugoročno zdravlje djece
Zabrinjavajuća je zabrinutost zbog utjecaja koji će kriza pretilosti imati na budući životni vijek.
Davanje djeci najzdravijeg početka života bit će u središtu istraživačkog projekta Worldn, budući da zabrinutost raste o utjecaju krize pretilosti na budući životni vijek.
Dvogodišnja studija koju će voditi neonatolog dr. Adrienne Gordon ispitat će utjecaj prehrane majke, tjelesne težine, stresa i pušenja tijekom prvih 1000 dana djeteta nakon začeća.
"Pretilost je jedna od najozbiljnijih globalnih zdravstvenih kriza 21. stoljeća, a najveći porast je među ženama u reproduktivnoj dobi", kaže dr. Gordon iz centra Charlesa Perkinsa sa Sveučilišta Sydney.
Sve veći broj dokaza povezuje siromašnu prehranu majke tijekom trudnoće s dugoročnim zdravstvenim problemima u djece.
Izvješće istraživača na Institutu za dječja istraživanja Murdoch (MCRI) otkrilo je da se nedostatak zdravlja može prenijeti kroz generacije na staničnoj razini.
Pregled istraživanja pokazao je da je razvoj djeteta značajno pogođen biološkim i fizičkim okruženjem koje zauzimaju tijekom prvih 1000 dana života.
Dr. Tim Moore, viši znanstveni suradnik u MCRI, izjavio je kako su novi dokazi i "zapanjujući i zastrašujući".
"Prvih tisuću dana razdoblje je maksimalne razvojne plastičnosti, to znači da je razdoblje u kojem smo kao organizam najosjetljiviji na promjene u okolišu, a te promjene mogu imati doživotne posljedice", rekao je dr. Moore za AAP.
Američka studija nedavno objavljena u časopisu Frontiers in Endocrinology povezala je dijete s visokim udjelom masti u trudnoći s problemima mentalnog zdravlja potomstva.
Ispitivanja na životinjama na Sveučilištu Oregon Health & Scientist pokazala su da majčina prehrana s visokim udjelom masti mijenja razvoj dječjeg mozga i endokrinog sustava te dugoročno utječe na ponašanje.
Iako je potrebno više istraživanja, autori kažu da nalazi imaju važne implikacije za mentalno zdravlje budućih generacija.
Studija BABY1000 treba zaposliti 500 žena koje su trudne manje od 13 tjedana ili planiraju trudnoću i njihove partnere.
Tijekom trudnoće i nakon toga istraživači će prikupiti opće informacije o načinu života, prehrani, sastavu tijela, dobivanju na težini trudnoće i mentalnom blagostanju.
Također će se prikupiti širok raspon bioloških uzoraka.
Studija će također uključivati randomizirano kontrolirano ispitivanje više od 5000 žena u više centara diljem NSW-a, a ACT će se provesti kako bi se utvrdilo da li gubitak težine prije trudnoće poboljšava ishod trudnoće i zdravlje djeteta od rođenja do dvije godine,
"U konačnici želimo podići svijest da je zdravlje prije poimanja važnije od trenutno shvaćenog i da je intervencija prije trudnoće ključna za poboljšanje ishoda za majku i dijete", rekla je dr. Nathalie Kizirian, projektna i istraživačka služba za istraživanje.
Za više informacija o studiji BABY1000 kontaktirajte [email protected].
AAP