Å eÄer za djecu - koliko je previÅ”e?
U ovom Älanku
- Å to je Å”eÄer?
- Jede li Å”eÄer loÅ”e za djecu?
- ZaÅ”to je Å”eÄer u voÄu zdraviji od Å”eÄera u drugim prehrambenim jedinicama?
- Koliko Å”eÄera treba imati dijete po danu?
- UÄinci prehrane previÅ”e Å”eÄera na djecu
- Kako izvuÄi djecu iz Å”eÄera - 7 uÄinkovitih savjeta
Å eÄer je teÅ”ko otpustiti, ali posljedice konzumiranja barem Äe vas natjerati da preispitate svoj izbor. Svatko voli djecu, a djeca vole slatkiÅ”e. To je upravo razlog zbog kojeg ljudi nude djeci privlaÄne slatkiÅ”e koji ih Äine sretnima. No, pitanje je koliko je previÅ”e. Å eÄer je važan za konzumiranje, ali u kojoj mjeri, treba znati.
Å to je Å”eÄer?
Å eÄer se obiÄno pojavljuje u bijeloj boji i znanstveno je poznat kao saharoza, spoj koji se sastoji od vodika, ugljika i kisika.
Postoji viÅ”e oblika u kojima je dostupan Å”eÄer, kao Å”to su:
1. Bijeli stolni Å”eÄer
To je najÄeÅ”Äa vrsta Å”eÄera dostupna u gotovo svakom kuÄanstvu. Ova vrsta Å”eÄera potjeÄe od biljke Å”eÄerne trske koja se intenzivno uzgaja Å”irom svijeta zbog svojih prirodnih svojstava zaslaÄivanja.
2. DuŔo
Med je vrsta Å”eÄera koja potjeÄe iz koÅ”nica. Vjeruje se da je ova vrsta Å”eÄera zdravo slatko i preporuÄuje se osobama koje su na dijeti ili radije konzumiraju zdravo sredstvo za zaslaÄivanje.
3. Javorov sirup
To je vrsta Å”eÄera koja se dobiva iz soka javorskog stabla. Spoj koji se nalazi u visokom intenzitetu u javorovom Å”eÄeru je saharoza. Ima jedinstven okus i obiÄno se koristi kao zaslaÄivaÄ u vaflima, palaÄinkama ili zobenim pahuljicama.
4. SmeÄi Å”eÄer
To je vrsta Å”eÄera koji je mjeÅ”avina bijelog Å”eÄera i melase. SmeÄi Å”eÄer je prirodno vlažan jer je poznato da su melase higroskopne, i iz istog razloga, taj Å”eÄer je poznat kao "mekan".
Jede li Å”eÄer loÅ”e za djecu?
Uzimanje Å”eÄera nije loÅ”e, ali konzumiranje u viÅ”ku može imati negativan utjecaj na njihovo zdravlje. Å toviÅ”e, vrsta Å”eÄera preferira i odluÄuje o njezinom uÄinku na zdravlje djeteta. Kada se Å”eÄer konzumira izvan odreÄene granice, može rezultirati negativnim uÄincima na cjelokupno, dugoroÄno zdravlje djeteta.
ZaÅ”to je Å”eÄer u voÄu zdraviji od Å”eÄera u drugim prehrambenim jedinicama?
Sve vrste Å”eÄera sadrže kalorije bez obzira na to je li izvor voÄe ili bilo koja druga vrsta hrane. No, Å”eÄer u plodovima poznat je kao āprirodniā Å”eÄer, koji je mjeÅ”avina saharoze, fruktoze i glukoze. VoÄe sadrži Å”eÄer, ali je sadrži samo u ograniÄenim koliÄinama. Ali drugi oblici hrane sadrže āslobodniā Å”eÄer, koji u velikoj mjeri može utjecati na zdravlje.
To je zato Å”to je Å”eÄer sadržan u drugim prehrambenim proizvodima izvaÄen iz prirodnog izvora i stoga sadrži viÅ”e sadržaja zaslaÄivanja. Istraživanja su pokazala da namirnice koje sadrže slobodan Å”eÄer mogu dovesti do propadanja zuba ili pretilosti kod djece i stoga ih treba izbjegavati u odreÄenoj mjeri. MeÄutim, plodovi iako sadrže Å”eÄer, trebali bi po moguÄnosti poslužiti djeci jer to neÄe samo pomoÄi u održavanju hidratiziranih, nego Äe takoÄer pomoÄi u razvoju dobrih prehrambenih navika.
Koliko Å”eÄera treba imati dijete po danu?
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 10% dnevne energije dolazi iz Å”eÄera. No, u ovom sluÄaju, preporuÄeni unos Å”eÄera za djecu ne bi trebao prelaziti 5% na rutinskoj osnovi. GovoreÄi o unosu Å”eÄera kod djece, za djevojÄicu od 5-7 godina, 6-10 žlica Å”eÄera bilo bi viÅ”e nego dovoljno. S druge strane, ako je dijete djeÄak, 8-12 žlica dodanog Å”eÄera bi trebalo biti u redu.
UÄinci prehrane previÅ”e Å”eÄera na djecu
ViÅ”ak je Å”tetan, kao Å”to je sluÄaj sa Å”eÄerom. Neki Å”tetni uÄinci konzumiranja previÅ”e Å”eÄera u djece ukljuÄuju:
1. Pothranjenost
Kada dijete pojede Å”eÄer, može se osjeÄati puno. To je zato Å”to sadržaj Å”eÄera poveÄava razinu glukoze u krvi koja, s druge strane, Äini da nestaje glad. Stoga se preporuÄa da sprijeÄite djecu da konzumiraju bilo koji oblik slatkiÅ”a u viÅ”ku, jer ih to može udaljiti od pravilne i hranjive prehrane potrebne za pravilan rast uma i tijela.
2. Uzrokuje simptome sliÄne virusu
Ne svi, ali mnoga djeca dobivaju dijagnozu alergija i infekcija zbog prekomjerne potroÅ”nje Å”eÄera. To može biti curenje iz nosa ili Äak infekcije povezane s uÄestalim mokrenjem. Neka djeca takoÄer mogu razviti kaÅ”alj kad spavaju. To se dogaÄa kada se slatki mlijeÄni proizvodi poslužuju djeci jer to može dovesti do kiselih kreacija u sustavu koje dalje dovode do grÄeva miÅ”iÄa unutar grkljana.
3. Pretilost
Posluživanje vaÅ”e djece viÅ”ku Å”eÄera definitivno može dovesti do pretilosti. I, važna Äinjenica koju valja uzeti u obzir je da treba izbjegavati ne samo namirnice koje sadrže Å”eÄer, nego i ograniÄiti potroÅ”nju piÄa. Äak i WHO preporuÄuje ograniÄavanje unosa Å”eÄera koji dolazi od voÄnih sokova, preraÄene hrane, pite, Äokolade i sirupa.
4. Problemi s kožom
Djeca koja konzumiraju viÅ”e Å”eÄera osjetljiva su na prhut, hrapavost kože, akne ili Äak rosaceu. To je zato Å”to kada tijelo dobiva trajne doze Å”eÄerne hrane, ono postaje otporno na inzulin, Å”to dovodi do prekomjernog rasta kose na koži, pa Äak i do tamnih mrlja na povrÅ”ini kože. Å eÄer takoÄer dovodi do upale i bora na koži od kojih se može teÅ”ko oporaviti.
5. Smetnje djetetove sposobnosti uÄenja i pamÄenja
Kada dijete konzumira viÅ”ak sadržaja Å”eÄera, koliÄina BDNF-a ili boljeg neurotrofnog faktora dobivenog iz mozga postupno se smanjuje. I to je vrlo kemijska tvar koja pomaže u zadržavanju pamÄenja i pomaže u razvoju reakcije. Dakle, ovi negativni uÄinci Å”eÄera na djecu mogu dovesti do nedostatka uÄenja ili hvatanja moÄi.
6. Å upljine
Bakterije su prisutne u djeÄjim ustima, a kada konzumira slatku hranu, Å”eÄer reagira s bakterijama kako bi stvorio kiselinu, Å”to dalje rezultira karijesom ili Å”upljinama.
7. Dijabetes
Å eÄer je povezan s gojaznoÅ”Äu kod djece o kojoj se veÄ govorilo. No, dijabetes, posebno dijabetes tipa 2, povezan je s pretiloÅ”Äu, stoga kada se viÅ”ak Å”eÄera poslužuje djeci, oni mogu postati ranjivi na razvoj ozbiljnih bolesti poput dijabetesa.
8. Pitanja ponaŔanja
GovoreÄi o tome kako Å”eÄer utjeÄe na ponaÅ”anje djece, treba znati da rafinirani Å”eÄer pojaÄava agresivnost kod djeteta. To je zato Å”to djeca pokazuju osjetljivost na sadržaj Å”eÄera zbog slabijeg imuniteta, pa unos prekomjernog Å”eÄera dovodi do žurbe adrenalina. Ovaj nalet hormona takoÄer korelira Å”eÄer i hiperaktivnost kod djece, Å”to otežava rjeÅ”avanje takvih situacija.
Kako izvuÄi djecu iz Å”eÄera - 7 uÄinkovitih savjeta
Savjeti koji mogu pomoÄi djeci da ostanu sigurni od negativnih uÄinaka Å”eÄera ukljuÄuju:
1. Zamjena
Zamjena slobodnog Å”eÄera prirodnim Å”eÄerom je održiva opcija. Umjesto posluživanja pite i Äokolade, djeci nudite svježi jogurt i svježe sokove.
2. Izmijenite sok
Äak i ako poslužujete obraÄene ili umjetne sokove svojoj djeci, radije dodajte svježe izrezano voÄe ili krastavac, kako biste smanjili sadržaj Å”eÄera koji je izvorno imao.
3. Smanjite koliÄinu Å”eÄernih napitaka
Bilo je to soda, sportska piÄa ili Äak i jutarnji sok od naranÄe; smanjiti ove napitke previÅ”e i radije pomoÄi svojoj djeci razviti naviku piti viÅ”e vode.
4. Ne oslanjajte se na zdrave alternative
Nemojte živjeti u zabludi da je med uvijek dobar za zdravlje zbog svoje prirodne pozadine. To je bolja alternativa Å”eÄeru, ali viÅ”ak može biti i Å”tetan.
5. Radije ravan ili voÄni mijeÅ”ani jogurt
Jogurt je dobar za zdravlje. Ali kada kupite jogurt, provjerite je li to obiÄan, bez dodanog sadržaja Å”eÄera ili umjetnih okusa. A ako se vaÅ”em djetetu ne svidi njegova jogurtna ravnica, dodajte svježe rezano voÄe.
6. UÄinite vaÅ”u djecu svjesnom
PouÄavanje vrijednosti djece od samog poÄetka je važno. Recite djeci Å”to Å”eÄer može uÄiniti za njihovo zdravlje. TakoÄer, dajte im žive primjere i strpljivo im objasnite zaÅ”to bi trebali smanjiti Å”eÄer.
7. Preferirajte postupnu promjenu
Nemojte prisiljavati djecu da istodobno smanje potroÅ”nju Å”eÄera. Radije to usporite. PoÄnite s malom koliÄinom hrane i postupno smanjite njihovu koliÄinu hrane.
To su bile neke korisne informacije o tome koliko je Å”eÄera previÅ”e za djecu. DjeÄje zdravlje je važno i pomaže mu razviti dobre prehrambene navike od samog poÄetka može mu pomoÄi da ostane zdrava i uklapa se u dugoroÄno.
ProÄitajte i: Malnutricija u djece